Rezultati testova Županijska matura, koju su ove godine po prvi put u Zapadnohercegovačkoj županiji organizirali i proveli Udruga za promicanje znanja i obrazovanja - Edukacijski centar Prizma, u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegovačke županije, pokazala je da učenici najbolje znanje imaju iz engleskog i njemačkog jezika te zatim hrvatskog jezika.

Prema riječima Josipa Bešlića, voditelja projekta probne županijske mature ispred Udruge za promicanje znanja i obrazovanja - Edukacijski centar Prizma, najlošije rezultate učenici su pokazali iz kemije.

“Važno je naglasiti kako test iz hrvatskog jezika nije sadržavao esej. U tom slučaju bi rezultat vjerojatno bio slabiji” , kaže Bešlić.
Dodaje kako je znanje učenika iz kemije jako loše.

“Pretpostavljam da je najveći problem što se u testovima iz kemije zadaci vežu jedan za drugi pa ako učenik pogriješi prvi zadatak automatski griješi u cijelom nizu zadataka”, navodi Bešlić, koji je i sam prosvjetni djelatnik.

Naglašava i kako su zadaci zadani u testovima probne županijske mature koncipirani tako da učenici svoje teorijsko znanje moraju primijeniti na životnim primjerima.

“Tu je bilo puno problema jer dosta njih nije naučilo kritički razmišljati, tj. primijeniti stečeno znanje na konkretne situacije”, kaže Bešlić.

Kao još jedan od razloga loših rezultata testiranja iz kemije navodi nedostatak kemijskog laboratorija. To je, smatra, jedan od najvećih problema.Naime, kemija bi sama po sebi trebala biti zanimljiv predmet koji učenici obožavaju, međutim, nažalost je po statistikama drugi na listi najomraženijih predmeta, odmah iza matematike. Uz hrvatski jezik, kemiju i matematiku, učenici završnih razreda srednjih škola ovom prilikom provjeravali su znanje iz biologije, fizike, engleskog i njemačkog jezika.Iako se kemija ističe po najlošijim rezultatima, učenici nisu pokazali znatno veće znanje ni iz matematike, fizike i biologije. Neki od njih, primjerice, iz matematike nisu zadovoljili ni jedan posto potrebnog znanja.

“Mislim da je županijska matura uvelike pomogla učenicima da vide gdje su sa znanjem i prepoznaju na čemu trebaju poraditi kako bi mogli konkurirati na fakultete u Republici Hrvatskoj i BiH. Uz pogreške u zadacima, bilo je i onih učenika koji su griješili u pisanju šifri na liste, onih koji su kasnili i slično. Samo se iz toga moglo izvući iskustvo jer na državnoj maturi u Republici Hrvatskoj ne smije biti takvih propusta”, upozorava Bešlić.

Iako je ove godine županijska matura u Zapadnohercegovačkoj županiji provedena po prvi put, ovaj projekt se, najavljuju iz Prizme, nastavlja i u predstojećim godinama. “U predstojećim godinama planiramo upotpuniti testove iz hrvatskog i stranih jezika esejima kako bismo učenicima mogli dati kompletan uvid u ono što ih čeka na testiranjima prilikom upisa fakulteta. Također, planiramo uvesti i još veći izbor izbornih predmeta, tako da učenici na probnoj maturi mogu provjeriti znanje iz svih predmeta koje žele”, zaključio je Bešlić.